недеља, 11. август 2013.

Grafiti

Zabranjena umetnost



Od svog nastanka, u svakom vremenu i u svim zemljama, grafiti pretstavljaju aktivnost na ivici zakona, na merginama društva, podjednako su hvaljeni i osuđivani. Oni su glas ulice, bunt mladih iz urbanih sredina... Grafiti su umetnička dela koja svojim koloritom ruše sivilo sumornih gradskih četvrti.


Prvi natpisi na zidovima pojavili su se još u drevnim civilizacijama (Egipat, Grčka, Rim...), a  savremeni grafiti vezuju se za ’60-te i ’70-te godine prošlog veka, za period hipi pokreta i velikih građanskih nemira u evropi. Osamdesetih godina, sa pojavom hip-hop muzike, grafiti su postali jedno od osnovnih obeležja nove kulture. Danas su najpoznatiji upravo ti grafiti, povazani sa hip-hopom, mada postoje različite varijacije stilova povezane sa drugim muzičkim pravcima i drugim društvenim fenomenima. Grafiti ni do današnjeg dana nisu naišli na društveno odobravanje. Najčešće ih je društvo markiralo kao vandalizam (a samim tim i kao krivično delo), pa zato mnogi ulični umetnici imaju problema sa zakonom.


       Teme grafita variraju od onih najednostavnijih potpisa ili "tagova" (stilizovanih potpisa) pa sve do najzahtevnijih „piece“ (skraćeno od „masterpiece“-remek delo). Mogu biti kratki aforizmi ili šalive poruke, a često su i oštre kritike političikih sistema i služe kao poziv na pobunu i revolt. U zapadnim kulturama često su služili i kao obeležje teritorije na kojoj je prisutna neka banda, ali su kasnije i različite etničke i verske grupe počele da koriste grafite da označe svoje prisustvo (npr. na ulasku u četvrti u Severnoj Irskoj koje se bune protiv uticaja britanske krune ili na ulasku u arapska naselja na liniji razdvajanja u Gazi). Grafiti su imali veliki uticaj u pozivu na pobunu u arapskim zemljama , a na zapadu  oni često kritikuju ili ismevaju politiku vladajuće klase ili kič i antikulturu koju nameće potrošačko društvo. Zbog svega toga grafiti i umetnici koji ih rade često su na udaru javnosti ne samo zbog „uništavanja“ javne imovine već i zbog problematičnih, revolucionarnih društveno političkih shvatanja. Jedan od najpoznatijih „street art“ umetnika koji je svoju karijeru posvetio upravo kritici savremenog zapadnog društva je engleski umetnik Banksy. Kao sredstvo izražavanja koristi stensil (šablon) tehniku, jednu od podvrsta umetnosti grafita, a njegovi radovi su oštra i jasna kritika koja ostavlja dubok uticaj na posmatrača i ima funkciju medija za širenje drugačije istine od one koju plasiraju televizija i novine.




       Umetnička vrednost grafita varira, naravno, od veštine  samog umetnika ali i od važnosti i kompleksnosti same poruke koja se želi poslati. Crtači grafita često pažljivo biraju mesto na kome će ispisati određenu poruku stavljajući tako grafit u neraskidivi odnos sa objektom na kome se nalazi, što često čini da imaju mnogo jači i upečatljiviji efekat. Poseban utisak ostavljaju grafiti  koji prate arhitekturu objekata i prostiru se u više ravni stvarajući tako trodimenzionalni prikaz koji potpuno oživljava hladne bezlične zidove. Tokom godina crtači grafita su razvili i posebne tipografske stilove koji su imali jak uticaj i na ostale grane likovnih umetnosti. Slova grfita su naročito interesantna i svojim oblikom, veličinom i bojim podržavaju tekst koji je njima ispisan dajući mu tako još veću snagu.


       Umetnost grafita je danas jedan od glavnih načina da se izrazi mišljenje suprotno onom koje sistem nameće. Za savremenog čoveka grafiti su glas slobode, jedino mesto gde se može izraziti mišljenje bez bojazni da će ga zaustaviti zidovi cenzure.




Нема коментара:

Постави коментар