Zabranjena umetnost
Od svog nastanka, u svakom
vremenu i u svim zemljama, grafiti pretstavljaju aktivnost na ivici zakona, na
merginama društva, podjednako su hvaljeni i osuđivani. Oni su glas ulice, bunt
mladih iz urbanih sredina... Grafiti su umetnička dela koja svojim koloritom
ruše sivilo sumornih gradskih četvrti.
Prvi natpisi na zidovima
pojavili su se još u drevnim civilizacijama (Egipat, Grčka, Rim...), a savremeni grafiti vezuju se za ’60-te i ’70-te
godine prošlog veka, za period hipi pokreta i velikih građanskih nemira u
evropi. Osamdesetih godina, sa pojavom hip-hop muzike, grafiti su postali jedno
od osnovnih obeležja nove kulture. Danas su najpoznatiji upravo ti grafiti,
povazani sa hip-hopom, mada postoje različite varijacije stilova
povezane sa drugim muzičkim pravcima i drugim društvenim fenomenima. Grafiti ni
do današnjeg dana nisu naišli na društveno odobravanje. Najčešće ih je društvo
markiralo kao vandalizam (a samim tim i kao krivično delo), pa zato mnogi
ulični umetnici imaju problema sa zakonom.
Teme
grafita variraju od onih najednostavnijih potpisa ili "tagova" (stilizovanih
potpisa) pa sve do najzahtevnijih „piece“ (skraćeno od „masterpiece“-remek
delo). Mogu biti kratki aforizmi ili šalive poruke, a često su i oštre kritike
političikih sistema i služe kao poziv na pobunu i revolt. U zapadnim kulturama
često su služili i kao obeležje teritorije na kojoj je prisutna neka banda, ali
su kasnije i različite etničke i verske grupe počele da koriste grafite da
označe svoje prisustvo (npr. na ulasku u četvrti u Severnoj Irskoj koje se bune
protiv uticaja britanske krune ili na ulasku u arapska naselja na liniji razdvajanja
u Gazi). Grafiti su imali veliki uticaj u pozivu na pobunu u arapskim zemljama , a na zapadu oni često
kritikuju ili ismevaju politiku vladajuće klase ili kič i antikulturu koju
nameće potrošačko društvo. Zbog svega toga grafiti i umetnici koji ih rade
često su na udaru javnosti ne samo zbog „uništavanja“ javne imovine već i zbog
problematičnih, revolucionarnih društveno političkih shvatanja. Jedan od
najpoznatijih „street art“ umetnika koji je svoju karijeru posvetio upravo
kritici savremenog zapadnog društva je engleski umetnik Banksy. Kao sredstvo
izražavanja koristi stensil (šablon) tehniku, jednu od podvrsta umetnosti
grafita, a njegovi radovi su oštra i jasna kritika koja ostavlja dubok uticaj
na posmatrača i ima funkciju medija za širenje drugačije istine od one koju
plasiraju televizija i novine.
Umetnička
vrednost grafita varira, naravno, od veštine
samog umetnika ali i od važnosti i kompleksnosti same poruke koja se
želi poslati. Crtači grafita često pažljivo biraju mesto na kome će ispisati
određenu poruku stavljajući tako grafit u neraskidivi odnos sa objektom na kome
se nalazi, što često čini da imaju mnogo jači i upečatljiviji efekat. Poseban
utisak ostavljaju grafiti koji prate
arhitekturu objekata i prostiru se u više ravni stvarajući tako trodimenzionalni prikaz koji potpuno oživljava hladne bezlične zidove. Tokom
godina crtači grafita su razvili i posebne tipografske stilove koji su imali
jak uticaj i na ostale grane likovnih umetnosti. Slova grfita su naročito
interesantna i svojim oblikom, veličinom i bojim podržavaju tekst koji je njima
ispisan dajući mu tako još veću snagu.
Umetnost
grafita je danas jedan od glavnih načina da se izrazi mišljenje suprotno onom
koje sistem nameće. Za savremenog čoveka grafiti su glas slobode, jedino mesto
gde se može izraziti mišljenje bez bojazni da će ga zaustaviti zidovi cenzure.
Нема коментара:
Постави коментар